Silvana Konjevoda, iz serije Erotika
Silvana Konjevoda, iz serije Erotika

HDLU Istre ponosno predstavlja prvi projekt u 2022. godini – izložbu

“Umjetnost i erotika – erotika u umjetnosti”.

Otvorenje izložbe održat će se
u srijedu, 23. veljače, u 20 sati

uz poštivanje epidemioloških mjera.

Snimak otvorenja izložbe, kao i snimak postava, bit će dostupni za pregled na službenim internetskim platformama HDLU-a Istre.

Od 60-ak prijava, odabrano je 57 autora koji će izložiti svoja djela u sklopu ove izložbe. To su: Libero Kokotović, Adele Kokotović, Aleksandra Nemet, Aleksandra Rotar, Ana Penić, Andrej Zbašnik, Branko Kolarić, Damir Facan Grdiša, Dario Jurjević, Đurica Ciganović, Eduard Pavlović, Elvis Berton, Fanita Barčot-Nikolac, Goran Žigolić, Gorana Težak, Heda Gaertner, Igor Gustini, Iva Martinović, Ivan Midžić, Ivica Nikolac, Josip Kanis, Miranda Legović, Mladen Milotić, Noel Šuran, Petar Popijač, Silvana Konjevoda, Slavica Marin, Tin Samaržija, Vesna Špoljar, Višnja Laginja, Alija Rešić, Zvjezdana Marguš Prohaska, Hana Lukas, Lada Luketić, Fulvio Juričić, Dražen Turković, Dragan Karlo Došen, Jadranka Ostić, Adalgisa Narcisa Škopac, Ana Peraić Raguž, Marcus Fernando, Zdravko Milić, Saša Jantolek, Goran Nemarnik, Maja Jelušić i Filip Bubalo, Mirjana Tomašević Dančević, Branko Kukurin, Petra Brnardić, Monika Petrović, Darija Dolanski Majdak, Jasmina Krajačić, Lili Gluić, Slađanko Dragojević, Mirta Savani Profeta, Morena Kvaternik, Ana Bušalić i Marinko Jelača.

Umjetnost i erotika - erotika u umjetnosti
Video zapis “Umjetnost i erotika – erotika u umjetnosti”

Marcus Fernando i Petra Brnadić
Marcus Fernando i Petra Brnadić

Eros (grč. ljubav) grčki bog ljubavi, sin Aresa i Afrodite, krilati dječak koji naoružan lukom i strelicama ranjava srca ljudi i bogova, u rimskoj mitologiji Amor (Cupido), utjelovljenje je životne snage koja se rodila iz prvobitnog kaosa, kao antonim Tanatosu (Tanat, Žetalac duša, Hadov pratilac, grčki bog smrti u rimskoj mitologiji Mors, personifikacija smrti, sin Noći (Nikte) i blizanac Sna (Hipnosa), imao je srce od željeza i crna hladna krila. U antičkoj plastici često prikazivan kao mladić s preokrenutom zubljom života). U psihoanalizi prvi predstavlja volju za životom, a drugi volju za smrću. (iz Hrvatske enciklopedije)

Ivica Nikolac, Crno na bijelom, diptih
Ivica Nikolac, Crno na bijelom, diptih

Erotika je u umjetnosti jedna od čestih tema kojom su se bavili umjetnici još od antičkih vremena. Motiv dječaka s lukom i strelicama prikazan je već u radovima Lizipa i Praksitela (IV. st pr.n.e.), a Apulejeva ljubavna priča o Erosu i Psihi (Apulej II. st., Metamorfoze) uprizorena je na djelima Rafaela, J.B. Greuze, A. Canove, B. Thorvaldsena, A. Rodina i drugih umjetnika. Isto tako, značajna djela u okviru erotike kao teme ostvarili su: Tizian, G. Reni, Andy Warhol, Pablo Picasso, Georg Grosz, Egon Schiele, Andre Masson i drugi. Kod nas: Franjo Bayros, Andrija Maurović, Robert Auer, Vladimir Becić, Miroslav Kraljević, Bela Čikoš Sesija, Milivoj Uzelac, Jerolim Miše i brojni drugi autori.

Ekspanzija tvrde erotike u masovnim medijima, pornografije u filmu i šunda u literaturi banalizirala je ovu temu i lišila je one temeljne suptilnosti kojom se ostvaruje ta tako prefinjena erotičnost koju prepoznajemo u djelima velikih majstora likovnosti. Za umjetnike dionike ovog projekta projektni zadatak je da ovoj temi pristupe na suvremen način, u potpunoj slobodi, kako u izboru medija tako i u produkciji djela.
Milan Marin, kustos

Katalog izložbe Umjetnost i erotika – erotika u umjetnost

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.