HDLU Istre u skladu s Godišnjim programom 2020. i projektom „Edukacija mladih u području vizualne kulture“, koji je sastavni dio spomenutog programa, poziva zainteresirane učenike i studente na stručno vođenje u sklopu izložbe Dražena Turkovića „Fake lights/Lažna svjetla“ koja je postavljena u galeriji HDLU-a Istre u Zagrebačkoj 4 23. listopada i ostaje otvorena do 22. studenog 2020. godine.

Edukacija će se održati u dva termina:  4. 11. 2020. i 11. 11. 2020., u vremenskom razdoblju od 15 do 16 sati.

Uz autora izložbe Dražena Turkovića, u edukaciji će sudjelovati i povjesničarka umjetnosti Tina Širec Džodan. Dionici edukacije bit će upoznati s radom i važnošću HDLU-a Istre, trenutnim izložbenim postavom, formalnom likovnom analizom djela, dobit će informacije o događanjima u području vizualne umjetnosti u Hrvatskoj i na svjetskoj razini, a imat će priliku i razgovarati s autorom izložbe.

Kuriozitet izložbe „Fake lights/Lažna svjetla“: Pojedini radovi u sklopu ove izložbe digitalno su  nadograđeni tehnologijom proširene stvarnosti  (Augmented reality). Korištenjem pametnih telefona i aplikacije Artvive app, posjetitelji mogu doživjeti posebno iskustvo – usmjeravanjem objektiva telefona prema slici ona – „oživi“.

Mole se zainteresirane škole da svoj dolazak prijave na e-mail hdlu.istre@inet.hr kako bi dobili sve potrebne upute vezano uz posjet galeriji.

Prijave se zaprimaju do 30. listopada.

U sklopu projekta “Crni labud”, koji je završen 18. 10. 2020., izvršen je izbor dodjele nagrade samostalnog izlaganja u galeriji HDLU-a Istre.

Nagradu je osvojio Robert Fišer za rad naslovljen “Event horizon”.

Žiri koji je odabrao nagrađenog čine kustosica projekta Roberta Weissman Nagy i članovi Umjetničkog savjeta HDLU-a Istre: Milan Marin, Iva Gašparić, Iva Fonović, Breza Žižović i Eugen Borkovsky.

Odluku žirija potvrdio je Upravni odbor HDLU-a Istre.

OBAVIJEST ZA JAVNOST I MEDIJE

Zbog eskalacije nepovoljne epidemiološke situacije u proteklih nekoliko dana u Istri, HDLU Istre otkazuje javno otvorenje izložbe Dražena Turkovića “Fake lights/Lažna svjetla”.

Kako bi se izbjegao rizik širenja zaraze koronavirusom, HDLU Istre je nakon konzultacija sa Stožerom civilne zaštite Istarske županije odlučio održati virtualno otvorenje najavljene izložbe.

Otvorenje će biti snimljeno i preneseno na platformi Facebook (https://www.facebook.com/events/2616735661966782/?active_tab=discussion ) i na internetskim stranicama Udruge.

Fotografije i tekstualni zapis otvorenja bit će dostavljeni medijima.

Izložbu će biti moguće razgledati u galeriji HDLU-a Istre u Zagrebačkoj 4 radnim danima od 9 do 15 sati od 23. 10. do 22. 11. 2020. uz pridržavanje mjera zaštite od koronavirusa.

Pratite nas i #ostaniteodgovorni!

“Ciklus radova Dražena Turkovića, nastao u proteklih godinu dana, nosi naziv „Fake lights / Lažna svjetla“ i autorov su uobičajeni način likovnog reagiranja na neposrednu stvarnost i okolinu. Sam naziv ciklusa asocijativno nas upućuje na termin „fake news“ i pojavu lažnih vijesti koju sve češće susrećemo u svijetu javnog informiranja, a ciklus – kao aluzija na spomenuti termin donosi autorov likovni odgovor na pitanja o značenju poimanja lažne stvarnosti koja nas okružuje i važnosti istog za društvo ili pojedinca. U tom kontekstu, sintagma „Fake lights“ nameće nam se kao ishodište za razmišljanje o prisutnosti i našem poimanju stvarne slike svijeta u kojem živimo, a koji sobom donosi pregršt situacija
od kojih su mnoge temeljene na lažnim uvjerenjima i nadama. Nešto poput lažnog tj. umjetnog svjetla na kraju tunela.
Ovaj ciklus akrila na platno, satkan je od figurativnih i apstraktnih motiva, unutar kojeg figurativne motive nalazimo u segmentima i detaljima slikarske kompozicije, dok se apstrakcija, uglavnom pojavljuje kao likovni prostor na platnu.
Vizualni identitet ciklusa nosi likovno – grafičko rješenje izraženo putem kolorističkog rastera uskih vertikalnih linija koje predstavljaju vizualnu asocijaciju na površinsko „listanje“ informacija, slika, vijesti i sl. na mobilnom uređaju i time nas, htjeli – ne htjeli, neposredno dovodi u korelaciju sa samom temom. Zamislimo li ubrzano „listanje“ šarenih vizualnih poruka, dobiti ćemo niz linija u boji. Raster vertikalnih (rijetko i horizontalnih) uskih linija intenzivnih boja, koji je osnovica svakog platna ovog ciklusa, postaje nova stvarnost i djeluje poput nekakve zavjese koja zakriva staru stvarnost, a unutar koje se razvija pojedini motiv te je istovremeno i zamjena za nekad bijelu površinu slikarskog platna.
Autor time postavlja novo ishodište svojim radovima, kako u likovnom tako i u simboličkom smislu, a oba su smisla sadržajno i strukturalno povezana.
Zagrebemo li barem površinski u likovno – sadržajnu analizu ovog likovnog ciklusa, valjalo bi početi upravo od nultog stanja tj. likovnog ishodišta – praznog platna. Novo nulto stanje platna u rasteru spektra boja čiji tonalitet varira od platna do platna, ovisno o atmosferi na slici, preuzevši novu funkciju, gotovo da izlazi iz domene autorovog rukopisa i postaje bliže nekom sveopćem stanju stvari, dok nas semantički usmjerava na razmišljanje o tome, koliko smo se udaljili od svog prirodnog postojanja i prirode same. Nakon što iz novog ishodišta, koje intenzivnim koloritom u nama potiče različite podražaje, emocije i svojevrsni nemir, iskoračimo prema motivu na slici, već smo pomalo emotivno i podražajno
iscrpljeni. Taj trenutak možemo lako povezati s našom intenzivnom svakidašnjicom, u kojoj već ujutro ustajemo umorni tj. nedovoljno psihički odmorni, iz dana u dan akumulirajući psiho-emotivni zamor, u konačnici postajemo lakim plijenom na tržištu, s nedovoljno snage za dublje razmišljanje prilikom primanja informacija i što je mnogo ozbiljnije, donošenja
odluka pa i onih manje važnih. Stigavši tako do motiva na slici, od kojih su mnogi apstraktni, no kompozicijom tvore formu koja bi nas mogla podsjetiti na neku figurativnu formu, ovisno o našem raspoloženju, nailazimo i na motive koji jasno progovaraju kroz figuru. Neki od njih satkani su od hiperrealističkih detalja, neki su vrlo fantastične prirode, poput ilustracije futurističkih priča, no štih cjelokupnog ciklusa djeluje vrlo romantično i upravo u tome naslućujem tragiku oslikanog vremena u kojem živimo. Naglasak tom romantičarskom štihu zasigurno daje slika FL – 01 koja reinterpretira poznatu sliku Lutalica iznad mora magle iz 1818., jednog od vodećih slikara romantizma, Caspara Davida Friedricha, na kojoj vidimo čovjeka, koji stoji na vrhu planine obavijene maglom u podnožju, dok simbolika slike postaje sinonimom romantičarskog poimanja svijeta: bijeg od stvarnosti, neizvjesnost, dominacija čovjeka nad prirodom, a istovremeno i njegova nebitnost, u ulozi malog čovjeka naspram moćne prirode. Vrlo suvremeno i aktualno stanje, uzevši u obzir da čovjek na slici predstavlja metaforu nepoznate budućnosti, kao i kod C.D. Friedricha prije 200 godina.
Među motivima nailazimo i na sliku Covid -19 monster, na kojoj motiv starog debla, rogatog i okrunjenog te obučenog u bršljan zelene akrilne boje, u nas gleda jednim bistrim okom. Igrajući pri tom ulogu čudovišta Corone, staro
deblo djeluje pomalo komično vraćajući nas pitanju: koji su naši iskonski strahovi, a koji se vežu na ona „lažna svjetla“ iz naslova, dezorijentirajući nas u fokusu na važne nam životne vrijednosti. Posebnost nadgradnje, uvijek majstorski oslikanih platna Dražena Turkovića, zadnjih je godina prepoznatljiva po „proširenoj stvarnosti“, digitalnoj tehnologiji koja funkcionira putem aplikacije. Jednostavno rečeno, neke od slika nadgrađene su proširenom stvarnošću na način, da određenu sliku možemo pogledati kroz foto objektiv mobilnog
uređaja spojenog na za to određenu aplikaciju te u slici vidjeti i „njenu proširenu stvarnost“, tj. video animaciju koja motiv na slici u stvari pretvara u pokret te ga postavlja u potpuno novi kontekst. U praksi su to vrlo dinamične, kratke animacije pojedinih motiva i tim efektom, statična slika doslovno postaje dinamična na licu mjesta, poput kratkog filma.
Uzevši u obzir cjelokupnu simboliku ciklusa Fake lights, ova nas proširena stvarnost slike, odvodi u potpuno novi fiktivni svijet, naizgled još bliži i vjerniji našem stvarnom svijetu i dodatno naglašava cjelokupni paradoks naše lakovjernosti u poimanju lažne realnosti, pogotovo putem vizualnih podražaja. Slika FL – 11 iznimka je u kompoziciji i općoj konstrukciji slikarske površine i nije naslikana na spomenutom „novom
nultom stanju platna“ – kolorističkom rasteru. Riječ je o klasičnom figurativnom motivu pogleda kroz vrata sobe na terasu u zelenilu vrta. Motiv je vrlo realistički, a detalji slikarskog oblikovanja bujnog raslinja – prelijevanjem različitih tonova zelene, zakrivenog stakla – poluotvorenim vertikalnim roletama te prazne vrtne stolice koja čeka, dijelovi su
kompozicije koji nose romantičarsku notu i sliku povezuju s ostalima. No usprkos tome, ona potpuno iskače iz vizualne cjeline ovog ciklusa. Prikaz autorovog pogleda kroz prozor na svoj kutak u vrtu, kao jedini autentični ambijent ovog slikarskog ciklusa, predstavlja zadnje utočište čovjeku. Na slici vidimo i stvarno, danje svjetlo, a kroz simboliku
sigurnosti vlastitog doma autor progovara o mnogim pitanjima koja nas tište. Upućuje nas na to, da su nam odgovori na njih često na dohvat ruke i u nama samima, daleko od brzih globalnih informacija dostupnih putem digitalnih medija. U konačnici, pogledom na ovu sliku koja ulijeva svojevrsni optimizam, mnogošto nam postaje jasnije pa se možemo sjetiti
kako je u suštini sve vrlo jednostavno, pitanje je samo koja ćemo svjetla odlučiti pratiti.”

Tina Širec Džodan

Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Istre, JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor i Matica hrvatska Ogranak u Boki kotorskoj predstavljaju međunarodnu manifestaciju: Izložbu 14 umjetnika članova HDLU-a Istre pod nazivom „DON´T BE AFRAID“ u Kotoru

Otvorenje izložbe održat će se u četvrtak, 8. listopada 2020. u 19 sati u Staklenoj galeriji Kotor.

Program:

Prigodna riječ domaćina manifestacije, gospođa Marija Sarap

Riječ zahvale organizatora manifestacije, gospodin Ljubo Radović

Predstavljanje izložbe, gospodin Milan Marin, predsjednik Hrvatskog društva likovnih umjetnika Istre

Prigodna riječ veleposlanika RH u CG, gospodin Veselko Grubišić

Pozdravna riječ predsjednika Opštine Kotor i otvorenje izložbe, gospodin Željko Aprcović

Izložba ostaje otvorena do 18. studenog.

Prema odluci Komisije za reviziju i prijem novih članova HDLU-a Istre te uz suglasnost Upravnog odbora HDLU-a Istre, u članstvo HDLU-a Istre primljeni su:

Silvia Golja, Edo Hrženjak, Petra Kinkela, Sanja Pereša Macuka, Aida Hebib Raguž, Srećko Sabljak, Tereza Vukić, Matea Zeman i Ana Zulijani. 

Okupljene je uvodnim riječima pozdravio predsjednik HDLU-a Istre Milan Marin, koji je istaknuo da je riječ o iznimnom projektu i zahvalio institucijama koje tradicionalno podupiru rad udruge – Gradu Puli i Istarskoj županiji. Riječ je potom preuzela autorica projekta Roberta Weissman Nagy, koja je zahvalila svim autorima koji su se prijavili i posebno istaknula gostujuće autore koji su ovoj izložbi dali globalni značaj budući da djeluju diljem svijeta.

U sklopu otvorenja upriličen je i performans jednog od autora koji sudjeluju u izložbi Davora Klimana, koji je svoj rad prekrio crnim platnom i obrazložio zašto je to učinio. Performans je dijelom povezan s jednim od prethodnih projekata HDLU-a Istre u kojem je također sudjelovao kao autor.

Izložba ostaje otvorena do 18. listopada i može se razgledati radnim danima od 9 do 15 sati.

Molimo posjetitelje da se pri posjetu galeriji pridržavaju mjera zaštite i sprječavanja širenja zaraze koronavirusom SARS-CoV-2 koji uzrokuje bolest COVID 19.

Videoprijenos otvorenja izložbe i performans Davora Klimana možete pogledati na našoj Facebook stranici putem poveznice https://www.facebook.com/Hrvatsko-dru%C5%A1tvo-likovnih-umjetnika-Istre-2087410811379903

Otvorenje izložbe u sklopu selektiranog tematskog projekta HDLU-a Istre „Crni labud“ održat će se u ponedjeljak, 21. 9. 2020., s početkom u 19 sati u sjedištu HDLU-a Istre u Zagrebačkoj 4 u Puli.

U ovom projektu, čija je autorica Roberta Weissman Nagy, osim članova HDLU-a Istre, sudjeluju i članovi ostalih HDLU-ova s područja Hrvatske, uz gostovanje etabliranih internacionalnih autora u području vizualnih umjetnosti iz Vijetnama, Moskve i Beča.

Izlažu: Bezić Nataša, Brajnović Tomislav, Delone Dasha, Fonović Iva, Fišer Robert, Gärtner Heda, Gašparić Iva, Golubović Snežana, Goryačkin Dimytri, Hak-Hagir  Rahman, Ivančić Gordana, Kadin Boris, Kliman Davor, Labrović Siniša, Lopac Marija, Marin Milan, Pacenti Marina, Pavić Željan, Pećanić Tanja, Sardoz Denis, Simeunović Bajec Sanja, Tracy Ann Essoglou, Turković Dražen, Ušić Lara, Valenta Goran, Verbanac Ivona, Zbašnik Andrej i Žižović Breza.

Izložba ostaje otvorena do 18. studenog i može se razgledati radnim danima od 9 do 15 sati.

                        VAŽNA NAPOMENA

Molimo sve posjetitelje i predstavnike medija da se pri otvorenju izložbe pridržavaju mjera koje je preporučio Nacionalni stožer civilne zaštite RH s ciljem suzbijanja bolesti COVID 19.

Radi sprječavanja širenja infekcije koronavirusom u muzejskim, galerijskim i ostalim izložbenim prostorima, mole se posjetitelji da:

1. koriste zaštitnu masku koja prekriva nos i usta
2. pri ulasku u galeriju dezinficiraju ruke 
3. nakon dezinficiranja ruku zapišu svoje ime i prezime te broj telefona na listi za praćenje broja posjetitelja
4. u prostoru galerije održavaju fizički razmak među posjetiteljima od najmanje 2 metra
5. vode računa o tome da u prostoru galerije može istovremeno boraviti najviše deset osoba

Također, ljubazno molimo osobe sa simptomima viroze da ne dolaze na otvorenje izložbe u galeriju.

Otvorenje izložbe bit će moguće pogledati i virtualno na Facebook stranici HDLU-a Istre (prijenos uživo), odnosno na internetskoj stranici www.hdluistre.hr (putem linka na Facebook stranicu)!

Crni labud Bijela kokoš

Crni labud je metafora za iznenadni događaj s dalekosežnim posljedicama, odnosno za koncept modernog menadžmenta koji, umjesto predviđanja i izbjegavanja, organizacije i sistematizacije tih dalekosežnih posljedica, navodi na elementarnu pripremljenost za nošenje s njima. Koncept je popularizirao libanonsko-američki statističar Nassim Nicholas Taleb u svom bestseleru The Black Swan: The Impact of the Highly Improbable iz 2007. godine.

Događaj koji je učinio neizmjeriv pomak u percepciji svijeta i postojanja, o kojem Taleb piše, jest otkriće da u Australiji postoje i crni labudovi, dok se dugo i čvrsto vjerovalo da postoje samo bijeli.

Živimo u vremenu u kojem se zavaravamo mišljenjem da znamo više no što zapravo znamo, posebice jer smo stvorili svijet koji više ne razumijemo.

Ljudska se misao fokusira na repetitivno i poznato, dok se neki “ekstremni” događaji tretiraju kao iznimke. Je li neznanje to što priječi percepciju?

Je li korona Crni labud na globalnoj razini? Teorija Crnog labuda inzistira na tome da su baš takvi “iznimni” događaji ključni u kreiranju budućnosti, odnosno da je budućnost zapravo nepredvidiva.

U svijetu vizualnih umjetnosti svjedočimo novim porukama, novim tehnologijama, novim rukopisima, novim autorima koji iskoče iz oceana poslovične neprimjetljivosti, koji nisu main stream, nisu tek proizvod, već inovativni crni labudovi koji mijenjaju tijek razvoja ne samo galerijskih djelatnosti, već i svojih osobnih percepcija.

Kako zapravo percipiramo povijesne i aktualne događaje te kakva su izobličenja prisutna u takvoj percepciji, gdje griješimo u bavljenju budućnošću i koja su ograničenja pojedinih “znanosti” i “umjetnosti”, kako tematiziramo “ekstremne“ događaje i djela… tema je ove izložbe.

Analizirajući rad umjetnika moramo moći razumjeti i pratiti kontinuitet njegovog rada sa zajedničkom potpisnom crtom autorstva, autorskim rukopisom, onom niti koja se provlači kroz svaki rad. No, u opusu umjetnika pronalazimo čak i kontroverzna djela, naoko sasvim drugačija od većinskog izričaja, a opet protkana istim duhom i rukopisom.

Koje vaše djelo možete izdvojiti kao ono koje nije specifičnog rukopisa po kojem vas poznajemo na prvu, koji  vaš rad  ima snažnu vizualnu poruku i rukopis nakon kojeg ste zarotirali vaše dosadašnje stvaranje?

Koji je taj Crni labud koji će skrenuti pozornost publike snagom postojanja?

Hoće li ova izložba dalekosežno utjecati na autore? Vjerujemo li u to?

Roberta Weissman Nagy