HDLU Istre poziva članove svih HDLU-ova u Hrvatskoj na sudjelovanje u selektiranom tematskom projektu „Crni labud“.

UVJETI SUDJELOVANJA U PROJEKTU
U projektu mogu sudjelovati članovi svih hrvatskih društava likovnih umjetnika u RH.
Kustos projekta selektirat će prijavljene radove. Izbor medija i veličina rada su slobodni, s tim da umjetnici moraju voditi računa o veličini galerijskog prostora HDLU-a Istre s obzirom na to da radovi koji zbog svojih dimenzija ne bi mogli biti izloženi, neće biti prihvaćeni. Također, mole se autori da zbog trenutne situacije u organizaciji kulturnih događanja participiraju radovima koji ne zahtijevaju visoke troškove transporta.
• Prijavu, fotografije i opise radova autori šalju do 20. 8. 2020. na e-mail adresu HDLU-a Istre hdlu.istre@inet.hr.
• Odabir pristiglih radova izvršit će se do 27. 8. 2020., kada će autori bit obaviješteni o
rezultatima izbora.
• Izabrane radove autori dostavljaju u sjedište HDLU-a istre u Zagrebačkoj 4 do 2. 9. 2020. godine.
Izložba odabranih radova na predloženu temu projekta bit će otvorena 4. 9. 2020., a zatvorena 9. 10. 2020.

Za sudjelovanje u projektu predviđena je kotizacija:
– za članove HDLU-a Istre 50,00 kuna
– za članove drugih HDLU-ova u RH 100,00 kuna
PODACI ZA UPLATU KOTIZACIJE:
Kotizacija se može uplatiti na račun HDLU-a prema sljedećim podacima:
HDLU ISTRE
Zagrebačka 4
52100 Pula
IBAN: HR6624070001118016015
MODEL: HR00
POZIV NA BROJ: 2020
SVRHA: Uplata kotizacije za projekt Crni labud

NAPOMENA: Autori su dužni kopiju uplatnice priložiti prijavi!

O projektu

Crni labud
Bijela kokoš

Crni labud je metafora za iznenadni događaj s dalekosežnim posljedicama, odnosno
za koncept modernog menadžmenta koji, umjesto predviđanja i izbjegavanja,
organizacije i sistematizacije tih dalekosežnih posljedica, navodi na elementarnu
pripremljenost za nošenje s njima. Koncept je popularizirao libanonsko-američki
statističar Nassim Nicholas Taleb u svom bestseleru The Black Swan: The Impact of
the Highly Improbable iz 2007. godine.
Događaj koji je učinio neizmjeriv pomak u percepciji svijeta i postojanja, o kojem
Taleb piše, jest otkriće da u Australiji postoje i crni labudovi, dok se dugo i čvrsto
vjerovalo da postoje samo bijeli.
Živimo u vremenu u kojem se zavaravamo mišljenjem da znamo više no što zapravo
znamo, posebice jer smo stvorili svijet koji više ne razumijemo.
Ljudska se misao fokusira na repetitivno i poznato, dok se neki “ekstremni” događaji
tretiraju kao iznimke. Je li neznanje to što priječi percepciju?
Je li korona Crni labud na globalnoj razini? Teorija Crnog labuda inzistira na tome da
su baš takvi “iznimni” događaji ključni u kreiranju budućnosti, odnosno da je
budućnost zapravo nepredvidiva.
U svijetu vizualnih umjetnosti svjedočimo novim porukama, novim tehnologijama,
novim rukopisima, novim autorima koji iskoče iz oceana poslovične neprimjetljivosti,
koji nisu main stream, nisu tek proizvod, već inovativni crni labudovi koji mijenjaju
tijek razvoja ne samo galerijskih djelatnosti, već i svojih osobnih percepcija.
Kako zapravo percipiramo povijesne i aktualne događaje te kakva su izobličenja
prisutna u takvoj percepciji, gdje griješimo u bavljenju budućnošću i koja su
ograničenja pojedinih “znanosti” i “umjetnosti”, kako tematiziramo “ekstremne“
događaje i djela… tema je ove izložbe.
Analizirajući rad umjetnika moramo moći razumjeti i pratiti kontinuitet njegovog rada
sa zajedničkom potpisnom crtom autorstva, autorskim rukopisom, onom niti koja se
provlači kroz svaki rad. No, u opusu umjetnika pronalazimo čak i kontroverzna djela,
naoko sasvim drugačija od većinskog izričaja, a opet protkana istim duhom i
rukopisom.
Koje vaše djelo možete izdvojiti kao ono koje nije specifičnog rukopisa po kojem vas
poznajemo na prvu, koji vaš rad ima snažnu vizualnu poruku i rukopis nakon kojeg
ste zarotirali vaše dosadašnje stvaranje?
Koji je taj Crni labud koji će skrenuti pozornost publike snagom postojanja?
Hoće li ova izložba dalekosežno utjecati na autore? Vjerujemo li u to?

Roberta Weissman Nagy

U petak, 24. srpnja, otvara se izložba u sklopu tematskog projekta HDLU-a Istre “Ljeto”.

Svoje radove članovi HDLU-a Istre: Roberta Weissman Nagy, Vedran Šilipetar, Branka Popov Ostojić, Alessandra Benčić, Adrijana Šuran, Davor Kliman, Barbara Cetina, Denis Sardoz, Iva Gašparić, Gordana Majnarić, Milan Marin, Silvana Konjevoda, Nataša Bezić, Heda Gartner, Andrej Zbašnik, Igor Gustini, Sanja Simeunović Bajec, Vera Kos Paliska, Karlo Paliska, Branko Gulin, Saša Jantolek, Slavica Marin i Branko Kolarić.

Autorice projekta su članice HDLU-a Istre Roberta Weissman Nagy i Iva Gašparić, a izložba je zamišljena kao ležerni koncept tematskog tipa koji bi u ovim neobičnim vremenima okupio naše članove te ih u reduciranom obliku (zbog Covid-19 situacije) predstavio publici svakodnevno, u jutarnjim satima od 9 do 15 sati, do 30. 8. 2020., kada se ista zatvara.

VAŽNA NAPOMENA:

Molimo posjetitelje izložbe da se pridržavaju mjera koje je propisao Stožer za civilnu zaštitu Istarske županije, odnosno da prije ulaska na lice stave zaštitnu masku, a po ulasku dezinficiraju ruke i pri obilasku održavaju razmak od najmanje jednog metra od ostalih posjetitelja.

O projektu:

LJETO
“Ljeto je godišnje doba. (Godišnje) doba godišnjeg odmora.
Oni koji su sretni pa žive blizu neke morske obale, uživaju u morskim radostima. More, sunce, komarci i turisti. Miris Coppertonea. Kartanje do kasno u noć. Bevanda. Mandoline. Festivali. Znoj i duge noći. Miks iritantnog i neodoljivog. Ili je to nekad bilo ljeto?
Kad smo bili djeca, ljeto je trajalo zauvijek. Bilo je vruće, ali nama nikad prevruće. Imalo je miris i okus. Okus punjene paprike, breskvi i lubenice, mladog krumpira i svježeg paradajza… Ali, prije svega, okus bezbrižnosti. A i svi će se složiti: sličilo je ljetu. Što god to sada značilo.
Na prvu pojavu jače zrake sunca, oblačila bih kratke hlačice i heklane dokoljenke i sandale. Na more se išlo sa starcima. I svi su jedva čekali trenutak da se napuše madrac, tko ga je imao, da se izvade pašteta i paradajz i koja hladna breskva iz prijenosnog frižidera, u čemu bi se grupno uživalo nakon dvosatnog namakanja u vodi.
Usne su mi bile plave, koža na prstima smežurana.
Plastične sandale Jugoplastika, od kopče hrđavi trag na koži. Svaki mi je kupaći najbolje stajao.
Što je danas ljeto? Danas ljudi kažu da godišnja doba više nisu ista. Da sunce jače grije. Da nam trebaju klime da preživimo dan, pa i noć. Da nam trebaju turisti. Puno turista, da možemo preživjeti zimu. Uglavnom, puno nam toga treba da bismo nešto „zauzvrat dobili“. A more je i dalje lijepo. Kreme za sunčanje zovu se nekako drugačije. Možda postoji i Coppertone. Copper tone. Bakreni ton, doslovno. Kad smo već kod bakra i bakrenih tonova, nema više radnika. Radnika koji su imali „radničke rukave“ od sunca i koji su teglili prijenosne frižidere s paštetom na more. Nema više radnika.
Jedini radnici su „bauštelci“ koji grade „kuće za odmor“. A radničkoj djeci je ljeto postalo sinonim trljanja ručica na turističke dolaske i odlaske. Na silne eure koji će im osigurati egzistenciju kad ode ljeto. Iste te ručice djece negdašnjih radnika revno i predano čiste krasno uređene sanitarije, kuhinje i spavaonice i mijenjaju posteljinu za svoje goste. U kućama koje su savršene, ali oni u njima nikad nisu spavali, ni boravili. Niti neće. Nikome više ne dolazi rodbina ljeti u mini stan bez klime u kojem se spava po podu. A, ne. Oni koji su dobili velike stanove i sagradili kuće, digli su kredite i iznajmljuju.
Turistima godišnji, njihova je zima. Njihova ušteđevina, novi terenac. Ljeto je postalo sinonim za zaradu.
Ne znam što je istina, je li ljeto isto ili je drugačije, ili su nas uvjerili da ništa više nije isto.
Znam samo da nisam više dijete i da ljeto, nekoć beskonačno, traje tek sekundu.
Možda su se i godišnja doba počela miješati ili mijenjati mjesta, možda sunce zaista jače grije i možda je trebalo da radnike zamijene ljudi koji su uglavnom uslužni podanici turizma.
Tu je i neka korona u điru, ali ne bih o njoj, ljeto je.
A s obzirom na to da je ljeto, i bez obzira na sve gore navedeno, ljeto je ipak jedno neobavezno i manje – više ugodno doba, pa ni tema ovog projekta ne mora biti ozbiljna. Ogolite se, navucite kupaći i zamislite se nad ljetom. Ispunjava li još uvijek vaša očekivanja?”
Iva Gašparić

Ovim se projektom propituje i prikazuje ljeto kao:
– izabrano godišnje doba za …….
– doba koje nosi …………………….
– doba koje predstavlja…………….
– vrijeme za…………………………….
– sjećanja na…………………………..
– doba prodaje………………………
– vrijeme uživanja……………………
– vrijeme dijete i nadoknade propuštenih samoobećanja……….
– termin za off line mode……….
– prilika za dopunski posao…….
– zanos šopingiranja na sniženjima……..
– vrijeme nudizma s blagoslovom………

Izložba nije nagradnog tipa, šansa je autorima da tijekom ove ljetne sezone prikažu segment svog rada koji tematizira godišnje doba koje upravo konzumiramo.
Roberta Weissman Nagy

Facebook

Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Istre raspisuje

NATJEČAJ ZA PRIJEM NOVIH ČLANOVA

UVODNO

Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Istre udruga je likovnih i multimedijskih umjetnika utemeljena 16. listopada 1987. pod nazivom Društvo likovnih umjetnika Pule.

Netom nakon osnivanja postaje strukovna likovna udruga Istre i mijenja naziv u HDLU Istre. Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Istre, u daljnjem tekstu HDLU Istre, dobrovoljna je strukovna nevladina i nestranačka udruga likovnih i multimedijskih umjetnika koji žive i djeluju na području Istarske županije, Republike Hrvatske te likovnih i multimedijskih umjetnika koji žive i djeluju izvan područja Republike Hrvatske, a njihovo djelo pripada istarskoj i hrvatskoj kulturi i umjetnosti te likovnih i multimedijskih umjetnika stranih državljana koji u Istarskoj županiji ili Republici Hrvatskoj imaju dozvolu za rad i djelovanje.

Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Istre je udruga prema Zakonu o udrugama.

UVJETI ZA UČLANJENJE

Na temelju članka 11. Statuta HDLU-a Istre, aktivnim članom HDLU-a Istre može postati svaka poslovno sposobna fizička osoba koja ispunjava uvjete:

1. da je hrvatski državljanin ili strani državljanin s prebivalištem u Istarskoj županiji, u Republici Hrvatskoj
2. da ima odgovarajuću strukovnu spremu (likovnu akademiju ili sedmi stupanj pedagoške akademije – likovni smjer, ili odgovarajuće strukovno obrazovanje u inozemstvu)
3. da trajno djeluje na području likovnog i multimedijskog stvaralaštva (iznimno, aktivnim članom HDLU-a Istre može postati i osoba koja nema odgovarajuće obrazovanje, ali koja ispunjava kriterije iz Pravilnika o primanju u članstvo i to dokaže potrebnom dokumentacijom za razdoblje od najmanje pet (5) kontinuiranih godina)

PRAVA I DUŽNOSTI ČLANOVA

Na temelju članka 13. Statua HDLU-a Istre, slijedi popis prava i dužnosti aktivnog člana HDLU-a Istre.

Svaki aktivni član HDLU-a Istre ima pravo:

• sudjelovati u ostvarivanju ciljeva i djelatnosti HDLU-a Istre
• predlagati, birati i biti izabran u tijela upravljanja HDLU-a Istre
• biti pravodobno obaviješten o svim planiranim izložbama i događanjima u HDLU-u Istre
• na predstavljanje svake izložbe ili projekta realiziranog u galerijama HDLU-a Istre i drugim izložbenim i galerijskim prostorima putem internetskih stranica HDLU-a Istre, kao i drugih sredstava priopćavanja i obavještavanja javnosti
• biti kvalitetno predstavljen na internetskoj stranici HDLU-a Istre, s osobnim podacima i podacima relevantnim za autorsko umjetničko stvaralaštvo i djelovanje te kontaktima i karakterističnim djelima (do 6 djela) po vlastitom izboru
• pomoć u slučaju ako je ugroženo umjetničko djelovanje ili pravo na javno djelovanje u struci te ako su ugrožena autorska i moralna prava člana na djelo i rad ili ako je ugrožen ugled člana u struci
• ravnopravno sudjelovati na svim internim natječajima HDLU-a Istre.

Svaki aktivni član HDLU-a Istre ima dužnost:

• redovito plaćati članarinu (najkasnije do 30. 3. za tekuću godinu), u suprotnom članstvo aktivnog člana automatski prelazi u kategoriju članstva u mirovanju
• dostaviti podatke i materijale za predstavljanje na internetskoj stranici HDLU-a Istre u digitalnom obliku
• redovito sudjelovati u radu Skupštine HDLU-a Istre
• svojim djelovanjem i utjecajem ne narušavati ugled i djelovanje HDLU-a Istre, njegovih radnih tijela, članova i zaposlenika
• vlastitim stvaralaštvom i društvenim djelovanjem te utjecajem štititi interese HDLU-a Istre i njegovih članova te promicati HDLU Istre te hrvatsko likovno i multimedijsko stvaralaštvo u zemlji i inozemstvu
• pridržavati se odredbi ovog statuta, drugih pravilnika i akata, kao i odluka radnih tijela HDLU-a Istre.

DOKUMENTACIJA POTREBNA ZA PRIJAVU

Na temelju članka 12. Statuta HDLU-a, za primanje u članstvo HDLU-a Istre kandidat je dužan podnijeti:

• životopis
• presliku osobne iskaznice
• dokumentaciju o obrazovanju (preslika diplome)
• dokumentaciju o umjetničkom djelovanju: primjere radova (fotografije 10 – 15 relevantnih radova u mapi A4 formata (originalni radovi se ne prihvaćaju)
• uplata kotizacije u iznosu od 100,00 kuna/kontakt Tajništvo

Materijali se dostavljaju u:

• fizičkom obliku: kandidati su dužni predati ili poslati poštom sve materijale i vizualne priloge isprintane i uredno složene u portfolio (mapa za dokumente A4 formata), prijave u drugim formatima nisu prihvatljive
• i u digitalnom obliku: primjeri videoradova (linkovi na neki od online servisa ili na CD-u ili DVD-u) dostavljaju se dodatno na adresu e-pošte hdlu.istre@inet.hr

Napomena:

• multimedijski umjetnici primjer rada dostavljaju isključivo u elektroničkoj formi (CD/DVD)
• bit će razmatrane isključivo prijave koje imaju sve elemente (dokumentacija u portfoliju, zamolba i linkovi/CD/DVD po potrebi).

NAČIN PRIJAVE I ROK

Prijave se dostavljaju osobno ili poštom u Tajništvo HDLU-a Istre, Zagrebačka 4, Pula.

Radno vrijeme Tajništva: ponedjeljak – petak, 9 – 15 sati.

Rok za prijavu: 31. 8. 2020.

REZULTATI NATJEČAJA

Prijave razmatra Komisija za primanje u članstvo. Komisija za prijem u članstvo razmatrat će samo potpune i u roku pristigle zamolbe. Na temelju prijedloga Komisije za primanje u članstvo, Odluku o primanju u redovito članstvo donosi Upravni odbor HDLU-a Istre. Rezultati natječaja bit će objavljeni u roku od 30 dana od isteka roka završetka natječaja na internetskoj stranici www.hdluistre.hr  Komisija za primanje u članstvo nije dužna obrazlagati odluku prijaviteljima.

UPIS U ČLANSTVO

Potvrđeni članovi dužni su najkasnije do 12. 10. 2020. potvrditi članstvo upisom u Tajništvu HDLU-a Istre.

Za upis je potrebno:

• dostaviti 1 fotografiju dimenzija 3×3 cm
• uplatiti članarinu (100,00 kn, iznos polugodišnje članarine za razdoblje 6. – 12./2020.)

Osobe koje se ne upišu u članstvo u navedenom roku dužne su ponoviti postupak prijave za članstvo u narednoj godini.

POVRAT DOKUMENTACIJE

Predana dokumentacija podiže se u roku od 30 dana od objave rezultata na navedenoj adresi udruge. HDLU Istre ne odgovara za nepreuzetu dokumentaciju po isteku navedenog roka. Prijave koje nisu podnesene u skladu s Natječajem neće se razmatrati.

KONTAKT

Tajništvo/ tel: 052/214-208, mob: 098 464 741, e-pošta: hdlu.istre@inet.hr

POZIV ZA SUDJELOVANJE U TEMATSKOM PROJEKTU HDLU-a ISTRE

„LJETO“

Pozivaju se članovi HDLU-a ISTRE da sudjeluju u tematskom projektu autorice Roberte Weissman Nagy i koautorice Ive Gašparić pod nazivom „Ljeto“ prema sljedećim uvjetima:

• u projektu mogu sudjelovati članovi HDLU-a Istre koji su platili članarinu za protekle dvije godine (2019. i 2020.)
• članovi koji se odazovu pozivu za sudjelovanje u projektu „Ljeto“ dužni su poslati prijavu zaključno s 7. 2020. na e-adresu hdlu.istre@inet.hr
• prijava mora sadržavati: fotografiju rada, naziv, proporcije i tehniku rada ili opis performansa, a s obzirom na to da je poziv upućen svim članovima, pri prijavi rada autor mora imati na umu kapacitet galerije HDLU-a Istre (max 60 x 60 cm)
• izložba nije nagradnog tipa i ne plaća se pristupna kotizacija, a potpuno je otvorena za sve pristupe i razmišljanja
• ukoliko do 15. 7. 2020. pristigne jako velik broj radova, autorice projekta izvršit će selekciju radova u skladu teme i projekta

O projektu:

LJETO

“Ljeto je godišnje doba. (Godišnje) doba godišnjeg odmora.

Oni koji su sretni pa žive blizu neke morske obale, uživaju u morskim radostima. More, sunce, komarci i turisti. Miris Coppertonea. Kartanje do kasno u noć. Bevanda. Mandoline. Festivali. Znoj i duge noći. Miks iritantnog i neodoljivog. Ili je to nekad bilo ljeto?

Kad smo bili djeca, ljeto je trajalo zauvijek. Bilo je vruće, ali nama nikad prevruće. Imalo je miris i okus. Okus punjene paprike, breskvi i lubenice, mladog krumpira i svježeg paradajza…  Ali, prije svega, okus bezbrižnosti. A i svi će se složiti: sličilo je ljetu. Što god to sada značilo.

Na prvu pojavu jače zrake sunca, oblačila bih kratke hlačice i heklane dokoljenke i sandale. Na more se išlo sa starcima. I svi su jedva čekali trenutak da se napuše madrac, tko ga je imao, da se izvade pašteta i paradajz i koja hladna breskva iz prijenosnog frižidera, u čemu bi se grupno uživalo nakon dvosatnog namakanja u vodi.

Usne su mi bile plave, koža na prstima smežurana.

Plastične sandale Jugoplastika, od kopče hrđavi trag na koži. Svaki mi je kupaći najbolje stajao.

Što je danas ljeto? Danas ljudi kažu da godišnja doba više nisu ista. Da sunce jače grije. Da nam trebaju klime da preživimo dan, pa i noć. Da nam trebaju turisti. Puno turista, da možemo preživjeti zimu. Uglavnom, puno nam toga treba da bismo nešto „zauzvrat dobili“. A more je i dalje lijepo. Kreme za sunčanje zovu se nekako drugačije. Možda postoji i Coppertone. Copper tone. Bakreni ton, doslovno. Kad smo već kod bakra i bakrenih tonova, nema više radnika. Radnika koji su imali „radničke rukave“ od sunca i koji su teglili prijenosne frižidere s paštetom na more.

Nema više radnika.

Jedini radnici su „bauštelci“ koji grade „kuće za odmor“. A radničkoj djeci je ljeto postalo sinonim trljanja ručica na turističke dolaske i odlaske. Na silne eure koji će im osigurati egzistenciju kad ode ljeto. Iste te ručice djece negdašnjih radnika revno i predano čiste krasno uređene sanitarije, kuhinje i spavaonice i mijenjaju posteljinu za svoje goste. U kućama koje su savršene, ali oni u njima nikad nisu spavali, ni boravili. Niti neće. Nikome više ne dolazi rodbina ljeti u mini stan bez klime u kojem se spava po podu. A, ne. Oni koji su dobili velike stanove i sagradili kuće, digli su kredite i iznajmljuju. Turistima godišnji, njihova je zima. Njihova ušteđevina, novi terenac. Ljeto je postalo sinonim za zaradu.

Ne znam što je istina, je li ljeto isto ili je drugačije, ili su nas uvjerili da ništa više nije isto.

Znam samo da nisam više dijete i da ljeto, nekoć beskonačno, traje tek sekundu.

Možda su se i godišnja doba počela miješati ili mijenjati mjesta, možda sunce zaista jače grije i možda je trebalo da radnike zamijene ljudi koji su uglavnom uslužni podanici turizma.

Tu je i neka korona u điru, ali ne bih o njoj, ljeto je.

A s obzirom na to da je ljeto, i bez obzira na sve gore navedeno, ljeto je ipak jedno neobavezno i manje – više ugodno doba, pa ni tema ovog projekta ne mora biti ozbiljna. Ogolite se, navucite kupaći i zamislite se nad ljetom. Ispunjava li još uvijek vaša očekivanja?”

Iva Gašparić

Ovim se  projektom propituje i prikazuje ljeto kao:

• izabrano godišnje doba za …….
• doba koje nosi …………………….
• doba koje predstavlja…………….
• vrijeme za…………………………….
• sjećanja ………………………….
• doba prodaje………………………
• vrijeme uživanja……………………
• vrijeme dijete i nadoknade propuštenih samoobećanja……….
• termin za off line mode……….
• prilika za dopunski posao…….
• zanos šopingiranja na sniženjima……..
• vrijeme nudizma s blagoslovom………

Autori se pozivaju na komentar ljeta u svim medijima poštujući gabarite galerije HDLU-a Istre. Izložba nije nagradnog tipa, šansa je autorima da tijekom ove ljetne sezone prikažu segment svog rada koji tematizira godišnje doba koje upravo konzumiramo.

Roberta Weissman Nagy