Naslovnica Blog Stranica 2

Ima li umjetnosti nakon interneta?

0

U Galeriji Hrvatskog društva likovnih umjetnika Istre izloženi su radovi 27 umjetnika i umjetnica, no ne radi se o nekoj blagdanskoj izložbi, već su oni tu kako bi odgovorili na pitanje “Ima li umjetnosti nakon interneta?”.

To pitanje postavila je Iva Gašparić i prilično zanimljive odgovore dobila kroz slike, skulpture, video, ali i kroz riječ, napisane odgovore koji prate većinu radova, tako da su ovaj put autori objasnili što su htjeli reći odnosno pokazati.

Neke od tih objašnjenja treba pročitati više puta, no neka su kristalno jasna poput obrazloženja Milana Marina. On piše: “Sve je, pa tako i umjetnost, u kretanju i promjeni. Opstanak umjetnosti nije upitan”.

Još direktniji je Fulvio Juričić koji je na bijelom slikarskom platnu samo napisao “IMA”, a i većina odgovora završava pozitivno, premda se do tog zaključka dolazi na različite načine.

– To je tema koja me muči još od fakulteta, dobrih 20 godina, jer se tada pojavio internet u mom životu. Tada sam primijetila da neću biti novi Picasso a vjerojatno smo svi mi shvatili da, što više uzimamo informacija, da nismo toliko jedinstveni kao što smo mislili.

Sada je tu ona dvostruka oštrica gdje ne znamo da li da nastavimo dalje i da se borimo s vjetrenjačama ili da jednostavno odustanemo od svega, ali to bi bilo jako loše, rekla je Gašparić otvarajući izložbu uz predsjednika HDLU-a Istre Milana Marina.

Retrospektiva Marine Orlić

0
Budući da je zaborav jezovito brz i briše sva naša sjećanja, ljude koje poštujemo volimo, cijenimo za života, a nadasve poslije toga, trebali bismo sjećanjima osvježavati tijekom naših i tuđih godina. Jer, naše naslijeđe sjećanja govori o vertikali, o identitetu jednog grada koji poštuje i voli umne, pametne, sposobne i iznimno velike u svojim mikro sferama, istaknula je Gorka Ostojić Cvajner

“Marina je u našim životima bila nešto više od keramičarke, skulptorice, nemirne osobe, rokerice, kraterice, istraživačice, pedagoginje, lutalice, poetese, krasnog čovjeka; bila je komad mesa, komad nutrine, komad svega. Željela bih samo jedno: budući da je zaborav jezovito brz, i briše sva naša sjećanja, ljude koje poštujemo volimo, cijenimo za života, a nadasve poslije toga, trebali bismo sjećanjima osvježavati tijekom naših i tuđih godina.

Jer, naše naslijeđe sjećanja govori o vertikali, o identitetu jednog grada koji poštuje i voli umne, pametne, sposobne i, na neki način, u svojim mikro sferama, iznimno velike. U to ime, za ne-zaborav, Marini u čast naše misli, naša sjećanja i ljepota tih trenutaka koje smo radno, prijateljski, suradnički provodili s njom. Sve u ime nezaborava, nadahnuto je rekla povjesničarka umjetnosti Gorka Ostojić Cvajner prilikom preksinoćnjeg otvorenja retrospektivne izložbe nedavno preminule umjetnice Marine Orlić u novim prostorijama HDLU-a Istre u Zagrebačkoj ulici. Izložbu je organizirao HDLU Istre uz potporu Istarske županije i Grada Pule.

Marina Orlić bila je energična i temperamentna osoba; znala je motivirati ljude oko sebe. Umjetnost je promišljala svojim životom i djelom. Vrijedi ponoviti riječi akademskog slikara Roberta Pauletta izrečene na komemorativnom skupu nedugo nakon njena odlaska prije nepuna četiri mjeseca, kada je predsjednik HDLU-a Istre Milan Marin i najavio ovu retrospektivnu izložbu.

Glas Istre

Natječaj za prijem novih članova

0

Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Istre raspisuje

Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Istre udruga je likovnih i multimedijskih umjetnika utemeljena 16. listopada 1987. pod nazivom Društvo likovnih umjetnika Pule. Netom nakon osnivanja postaje strukovna likovna udruga Istre i mijenja naziv u HDLU Istre.
Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Istre, u daljnjem tekstu HDLU Istre, dobrovoljna je strukovna nevladina i nestranačka udruga likovnih i multimedijskih umjetnika koji žive i djeluju na području Istarske županije, Republike Hrvatske te likovnih i multimedijskih umjetnika koji žive i djeluju izvan područja Republike Hrvatske, a njihovo djelo pripada istarskoj i hrvatskoj kulturi i umjetnosti te likovnih i multimedijskih umjetnika stranih državljana koji u Istarskoj županiji ili Republici Hrvatskoj imaju dozvolu za rad i djelovanje.
Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Istre je udruga prema Zakonu o udrugama.

UVJETI ZA UČLANJENJE

Na temelju članka 11. Statuta HDLU-a Istre, aktivnim članom HDLU-a Istre može postati svaka poslovno sposobna fizička osoba koja ispunjava uvjete:
1. da je hrvatski državljanin ili strani državljanin s prebivalištem u Istarskoj županiji, u Republici Hrvatskoj
2. da ima odgovarajuću strukovnu spremu (završenu likovnu akademiju ili završeni sedmi stupanj pedagoške akademije – likovni smjer, ili odgovarajuće strukovno obrazovanje u inozemstvu)
3. da trajno djeluje na području likovnog i multimedijskog stvaralaštva.
Iznimno, aktivnim članom HDLU-a Istre može postati i osoba koja nema odgovarajuće obrazovanje, ali koja ispunjava kriterije iz Pravilnika o primanju u članstvo i to dokaže potrebnom dokumentacijom za razdoblje od najmanje pet (5) kontinuiranih godina.
PRAVA I DUŽNOSTI ČLANOVA
Na temelju članka 13. Statua HDLU-a Istre, prava i dužnosti aktivnog člana HDLU-a Istre su:

– svaki aktivni član HDLU-a Istre ima pravo:
• sudjelovati u ostvarivanju ciljeva i djelatnosti HDLU-a Istre
• predlagati, birati i biti izabran u tijela upravljanja HDLU-a Istre
• biti pravodobno obaviješten o svim planiranim izložbama i događanjima u HDLU-u Istre
• na predstavljanje svake izložbe ili projekta realiziranog u galerijama HDLU-a Istre i drugim izložbenim i galerijskim prostorima putem internetskih stranica HDLU-a Istre, kao i drugih sredstava priopćavanja i obavještavanja javnosti
• biti kvalitetno predstavljen na internetskoj stranici HDLU-a Istre, s osobnim podacima i podacima relevantnim za autorsko umjetničko stvaralaštvo i djelovanje te kontaktima i karakterističnim djelima (do 6 djela) po vlastitom izboru
• pomoć u slučaju ako je ugroženo umjetničko djelovanje ili pravo na javno djelovanje u struci te ako su ugrožena autorska i moralna prava člana na djelo i rad ili ako je ugrožen ugled člana u struci
• ravnopravno sudjelovati na svim internim natječajima HDLU-a Istre

– svaki aktivni član HDLU-a Istre ima dužnost:
• redovito plaćati članarinu (najkasnije do 30. 3. za tekuću godinu), u suprotnom članstvo aktivnog člana automatski prelazi u kategoriju članstva u mirovanju
• dostaviti podatke i materijale za predstavljanje na internetskoj stranici HDLU-a Istre u digitalnom obliku
• redovito sudjelovati u radu Skupštine HDLU-a Istre
• svojim djelovanjem i utjecajem ne narušavati ugled i djelovanje HDLU-a Istre, njegovih radnih tijela, članova i zaposlenika
• vlastitim stvaralaštvom i društvenim djelovanjem te utjecajem štititi interese HDLU-a Istre i njegovih članova te promicati HDLU Istre te hrvatsko likovno i multimedijsko stvaralaštvo u zemlji i inozemstvu
• pridržavati se odredbi ovog statuta, drugih pravilnika i akata, kao i odluka radnih tijela HDLU-a Istre.

DOKUMENTACIJA POTREBNA ZA PRIJAVU

Na temelju članka 12. Statuta HDLU-a, za primanje u članstvo HDLU-a Istre kandidat je dužan podnijeti:
• životopis
• presliku osobne iskaznice
• dokumentaciju o obrazovanju (preslika diplome)
• dokumentaciju o umjetničkom djelovanju: primjere radova (fotografije 10 – 15 relevantnih radova u mapi A4 formata (originalni radovi se ne prihvaćaju).
• uplata kotizacije u iznosu od 100,00 kuna /kontakt Tajništvo

Materijali se dostavljaju u:
• fizičkom obliku: kandidati su dužni predati ili poslati poštom sve materijale i vizualne priloge isprintane i uredno složene u portfolio (mapa za dokumente A4 formata), prijave u drugim formatima nisu prihvatljive.
• i u digitalnom obliku: primjeri videoradova (linkovi na neki od online servisa ili na CD-u ili DVD-u) dostavljaju se dodatno na adresu e-pošte hdlu.istre@inet.hr
Napomena:
• multimedijski umjetnici primjer rada dostavljaju isključivo u elektroničkoj formi (linkovi ili CD/DVD)
• bit će razmatrane isključivo prijave koje imaju sve elemente (dokumentacija u portfoliju, zamolba i linkovi/CD/DVD po potrebi).

NAČIN I ROK PRIJAVE

Prijave se dostavljaju osobno, poštom u Tajništvo HDLU-a Istre, Istarska 30, Pula.
Radno vrijeme Tajništva: ponedjeljak – petak, 9 – 15 sati.
Rok za prijavu: 14. 6. 2019.

REZULTATI NATJEČAJA
Prijave razmatra Komisija za primanje u članstvo.
Komisija za prijem u članstvo razmatrat će samo potpune i u roku pristigle zamolbe.
Na temelju prijedloga Komisije za primanje u članstvo, Odluku o primanju u redovito članstvo donosi Upravni odbor HDLU-a Istre.
Rezultati natječaja bit će objavljeni unutar 15 dana od isteka roka završetka natječaja na internetskoj stranici www.hdluistre.hr
Komisija za primanje u članstvo nije dužna obrazlagati odluku prijaviteljima.
UPIS U ČLANSTVO
Potvrđeni članovi dužni su najkasnije do 31. 8. 2019. potvrditi članstvo upisom u Tajništvu HDLU-a Istre.

Za upis je potrebno:
• dostaviti 1 fotografiju dimenzija 3×3 cm
• uplatiti članarinu (100 kn, iznos članarine za razdoblje 6. – 12./2019.)

Osobe koje se ne upišu u članstvo u navedenom roku dužne su ponoviti postupak prijave za članstvo u narednoj godini.

POVRAT DOKUMENTACIJE
Predana dokumentacija podiže se u roku od 30 dana od objave rezultata na navedenoj poštanskoj adresi Društva.
HDLU Istre ne odgovara za nepreuzetu dokumentaciju po isteku navedenog roka.
Prijave koje nisu podnesene u skladu s Natječajem neće se razmatrati.

KONTAKT:
Tajništvo/tel: 052/214-208, mob: 098 464 741, e-pošta: hdlu.istre@inet.hr

Posjetioci / Obiskovalci / Visitors

0

Jadranka Ostić završila je Školu primijenjene umjetnosti u Zagrebu 1972. Redovito izlaže od 1979. Samostalnim izložbama predstavila se 20-ak puta, a na skupnim 90-ak. Bavi se grafičkimdizajnom, ilustracijom, pisanjem. Ilustrirala je 2Priče o kornjačama“ i „Priče o žabama“. Objavljene su joj dvije zbirke pjesama: „Ivančice šapuću pticama“ i „Panova svirala“.

Članica je ULUPUH-a, HDLU-a Istre i Istarskog organka DHK-a.

Živi i radi u Puli.

Martina Marenčič akademska je slikarica. Svoj umjetnički put u smjeru kiparstva započela je 1998. nakon završene Srednje šole za oblikovanje in fotografijo u Ljubljani, smjer grafički dizajner. Godine 2002., nakon nekoliko godina pvodenih u iznozemstvu (Amerika, Kanada, Francuska, Irska) upisuje Akademiju likovnih umjetnosti u Ljubljani. Nakon studija, osim kiparstvom, bavila se različitim umjetničkim medijima kao što su scenske umjetnosti, animacija, video, keramika i slikarstvo. Prednost stvaralaštva Martine Marenčič je upravo rad u različitim umjetničkim smjerovima zbog prenošenja znanja iz jednog medija u drugi. Bez obzira na raznolikost materijala i tehnika kojima se služi u svom radu, ostaje vjerna kiparstvu i modeliranju s glinom.

22 haikua – zvuk tišine

0

22 HAIKUA – ZVUK TIŠINE/22 HAIKU – SOUND OF SILENCE

Jednokanalna DVD projekcija sa zvukom, različitih dimenzija, 10:00, loop

Galerija Anex

„Ono što se ne može izreći mora ostati tiho“

Jean Baudrillard, Photography, Or The Writing Of Light

22 haikua – zvuk tišine je skup vizualnih zapisa o nezamjetljivim detaljima u neprekidnom procesu bilježenja, inspiriranih kvadratnim formatom Instagram apslikacije. Fotografije su izložene kao videoprojekcija sa zvukom. Time se neki detalji gube, ali im se dodatje transparencija. Taj postupak doprinosi stišavanju buke koju fotoaparat objektivno bilježi, a mozak prirodno filtrira za vrijeme kadriranja. Zvuk tišine su digitaln osintetizirani direktni zvučni prijevodi vizualnih zapisa čijom se superpozicijom zapisima dodaje zvučna dimenzija. Posjetitelji mogu čuti što je stvarno zabilježeno fotografijama. Redukcija na detalj i fokus na slušanje analogno je japanskoj haiku pjesničkoj formi.

http://helgagoran.com

POSJETIOCI / 22 HAIKUA

0

RECENTNE IZLOŽBE – POSJETIOCI / 22 HAIKUA

Posjetioci, Jadranka Ostić & Mrtina Marenčić

  • haikua – zvuk tišine, Helga Goran

1.6. 2019. – 1. 7. 2019.

POSJETIOCI

Samostalna izložba male plastike Jadranke Ostić i njene gošće Martine Marenčič nastala je kao rezultat (ne)slučajnog susreta pri čemu su su ideje, stvaralački put i pristup radu slili u jedinstvenu misao. Obje su se autorice na svojem stvaralačkom putu modeliranja i rada s glinom upustile u svojevrsu nadgradnju, intervencijama u osnovni materijal. Svaka svojim manirom i poetikom. Ono što je kod oba opusa iznenađujuće, jedinstvenost je kiparske forme malih plastika koje su nastajale dugi niz godina a da se pritom autorice na svojim profesionalnim putovanjima niakad nisu susrele u fizičkom ili spoznajnom smislu, metafizičko su upravo počele istraživati, a ova je iložba prvi rezultat tog istraživanja.

Glina i željezni otpad

Jadranka Ostić je s intervencijama različitih materijala u glinu započela još 1986. Radi se o malim skulpturama dimenzija između 10 i 30 cm koje suprimarno oblikovane od gline i naknadno fnalizirane u zamišljene motive nadgradnjom i eksperimentiranjem dodavanja sitnog željeznog otpada kao što su čavli, lanci, željezni ostaci i sl. u glinu te konačnim pečenjem.

Martina Marenčič ne prije više od deset godina počela eksperimentirati s pečenjem željeza umetnutog u tanke glinene kocke i srodne forme. Materijali su se promijenili, od gline i različitih komada metala te metalnog otpada u stoneweare i porculan kombiniran sa željeznom žicom.

Autorice su povezivanjem spomenutih materijala: gline i željeza, koji su naizgled u kontrastu (topla keramika, stonewear i hladni metal) stvorile komplementarnu kombinaciju materijala koji se dopunjavaju čineći figurice različitih oblika. Neke od njih su apstraktne, mada nikad potpuno i u njima možemo prepoznati motive bajkovitih bića među kojima jedna podsjećaju na bića iz morskih dubina, dok druga nalikuju pticama, a treća – jajastih ili duguljastih oblika, mogu associrati na vanzemaljska bića. Zadnja je skupin aimenovala izložbu i cjelokupni proces zajedničkog stvaranja ovog dueta. Nastali su visitorsi/posjetioci/obiskovalci, a ovom su prigodom prvi put „stigli u goste“.

Tina Širec Džodan

RELIKVIJARIJ II

0

RECENTNE IZLOŽBE – RELIKVIJARIJ II

Relikvijari II, Davor Rapaić

  1. 4. 2019. – 3. 5. 2019.

RELIKVIJARI. Nazivom im pokušavam oduzeti nonšalanciju, lakoću nastanka i banalnost. Beznačajnosti suprotstaviti svetost. Samoproglašenu naravno. Ali tako to počinje. Bezuvjetno vjerovanje. Jer ja tako hoću. Ispričavam se za moguće asocijacije na bogohuljenje, nije mi to namjera… upravo suprotno. Samo povlačim neke očite paralele.

Ne mogu tvrditi da „Relikvijari“ nemaju neke veze i s iskupljenjem, možda čak i s mučeništvom, ali sasvim sigurno svoj smisao nalaze u pojmu i konceptu pročišćenja. I to ne samo duhovnog. Možda mi je i važnije ono fizičko, radno, rehabilitacijsko, ali pošto ono nije više moderno niti u duhu vremena, posežem čak i za arhetipima organizirane religije ne bih li im osigurao „dostojnost“, opravdanje, uzvišenost i priskbio određenu razinu duhovnosti.

Profanu, materijalno komercijalnu stranu industrije i ekonomije relikvijara, kao ni Crkva, najradije ne bih ni spominjao. Ali, eto, ona je tu, pa i nju uplićem tek u praznovjerno-magijske svrhe i priznajem, kao potporu nadanjima u komercijalno prihvaćanje mojih RELIKVIJARA kao što su bili prihvaćeni i oni pravi. Uostalom… i moji su pravi. Možda i praviji!

RELIKVIJARI su rezultat bavljenja arheologijom radnog stola. Rekonstrukcija zaboravljenih namjera. Prenamjena izuzetno korisnih otpadaka nefunkcionalnih cjelina i suvišnih dijelova velikih ideja. Recikliranje vlastitih impulsa i instinkta. Dešifriranje svih onih sitnih poruka i vapaja kojima su te sitnice zaslužile svoje trajanje i moju pažnju. Pokušaj davanja smisla svom vlastitom kompulzivnom sakupljačkom porivu. Bolje i to nego da svijet zatrpam gomilom selfija.

NastavaK, drugi dio ili nadopunu ičega

RELIKVIJARI su zaigranost. Duhovitost prije nego duhovnost. Lakoća odnosa sa sitnicama i beznačajnim predmetima iz vlastite okoline. Lakoća i jednostavnost odnosa prema „idejnoj“ okolini, temama svakodnevice. Ali i dosjetka. Kozerstvo koje uljepšava trenutak. I tako, trenutak po trenutak… Dragocjeni trenuci rada, stvaranja, rješavanja problema, slatke borbe i slatkog zadovoljstva. Življenja i rada. I na kraju reda. Uređenosti.

RELIKVIJARI su i Krokiji. Ukoliko kroki podrazumijeva trenutnu sveobuhvatnu spontanu spoznaju unutarnje strukture motiva i ideje. Pri čemu je realizacija manje, ali samo malo manje važna. Stoga je i prisutna uniformiranost standardiziranom istovjetnom formom – kutijicama. Tim kutijicama, minijaturnim displejima, prijenosnim izlozima motiva i ideja koketiram s konceptom relikvijara.

Djelići i elementi mog umjetničkog repertoara, interesa, djelovanja i izraza postaju relikvije. Posvećeni ostaci „ozbiljnih“ nakana i „grandioznih“ ideja. Odraz i dokaz njih samih. Ili mene samoga.

I na kraju… broj 2 u naslovu ne označava nastavaK, drugi dio ili nadopunu ičega. On je tu samo zbog kronologije i naglašavanja onoga što osim već spomenutoga karakterizira Relikvijarij, a to je kontinuitet. Stoga: Relikvijarij 2! Zasad.

Davor Rapaić

KOMEMORACIJA ZA MARINU ORLIĆ U DNEVNOM BORAVKU DC-a ROJC

0

Komemoracija za pulsku kiparicu, keramičarku i slikaricu Marinu Orlić, održat će se u srijedu, 2. listopada s početkom u 18 sati u Dnevnom boravku Društvenog centra Rojc.

Marina Orlić rođena je 1958. u Puli. Kao samostalna umjetnica bavila se keramikom, skulpturom i slikarstvom. Bila je članica Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika (HZSU), Hrvatskog društva likovnih umjetnika Istre (HDLUI) i Udruženja likovnih umjetnika primjenjenih umjetnost Hrvatske (ULUPUH).

Izradila je nekoliko javnih radova u Medulinu, Pomeru, Puli i Mostaru. Njezini radovi nalaze se u nekoliko javnih i privatnih zbirki umjetnina, a neki su zastupljeni u knjigama: Suvremena keramika u Hrvatskoj i Povijest moderne keramike u Hrvatskoj (autorice prof. M. Baričević, II prošireno izdanje Školske knjige, Zagreb 1996.).

Povremeno je radila kao stručna suradnica na restauracijama zidnih slika na nekim spomenicima kulture u Istri. Bila je članica i suosnivačica nekoliko neprofitnih organizacija u kulturi. Organizirala i vodila keramičke radionice za djecu i osobe s posebnim potrebama. Kao članica Kratera – centra za oblikovanje keramike, u partnerstvu sa Školom primijenjenih umjetnosti i dizajna u Puli organizirala i vodila keramičke radionice za učenike Kiparskog odjela.

Priredio B. V.

Najčitaniji članci

OTVOREN NOVI IZLOŽBENI PROSTOR HRVATSKOG DRUŠTVA LIKOVNIH UMJETNIKA ISTRE

Novi izložbeni prostor Hrvatskog društva likovnih umjetnika Istre svečano je predstavljen na otvorenju Revijalne izložbe članova u subotu, 12. listopada na pulskoj adresi Zagrebačka...

POSJETIOCI / 22 HAIKUA