Naslovnica Blog Stranica 2

Javni poziv za dodjelu namjenskih sredstava umjetničkim strukovnim udrugama za isplatu jednokratne potpore umjetnicima

0

Javni poziv

Ministarstvo kulture na temelju članka 14. Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave („Narodne novine“, broj 93/16, 104/16, 116/18, 127/19), Zaključka Vlade Republike Hrvatske o mjerama za pomoć gospodarstvu uslijed epidemije koronavirusa od 17. ožujka 2020. godine i Odluke ministrice kulture o dodjeli namjenskih sredstava umjetničkim strukovnim udrugama od 12. svibnja 2020. godine, objavljuje

JAVNI POZIV ZA DODJELU NAMJENSKIH SREDSTAVA UMJETNIČKIM STRUKOVNIM UDRUGAMA ZA ISPLATU JEDNOKRATNE POTPORE UMJETNICIMA

Predmet Javnoga poziva
I
Ministarstvo kulture objavljuje Javni poziv za dodjelu namjenskih sredstava umjetničkim strukovnim udrugama na temelju čijih potvrda se ostvaruju porezne olakšice za isplatu jednokratne potpore svojim članovima, nezavisnim profesionalcima u području kulture i umjetnosti, koji mogu dokazati da im je zbog posebnih okolnosti uvjetovanih koronavirusom onemogućeno ili bitno otežano obavljanje umjetničke djelatnosti.

Korisnici potpore i osnovni kriteriji
II
Na temeljem podataka i prijedloga strukovnih udruga, Ministarstvo kulture je razradilo model potpore koji će se realizirati tijekom svibnja 2020. godine u formi jednokratne potpore nezavisnim profesionalcima u kulturi i umjetnosti koji su članovi umjetničkih strukovnih udruga, nemaju reguliran status, nisu u registru poreznih obveznika, ne uplaćuju samostalno doprinose ili nisu stekli pravo na uplatu doprinosa iz sredstava državnog proračuna.

III
Potpore članovima strukovnih udruga dodjeljuju se za glazbeno, audiovizualno, vizualno, književno i scensko umjetničko područje. Sredstva će se doznačiti umjetničkim strukovnim udrugama na osnovi podnesene prijavnice koja treba sadržavati broj i podatke umjetnika, članova umjetničkih strukovnih udruga, koji ispunjavaju uvjete i kriterije za dobivanje jednokratne potpore.

IV
Osnovni kriteriji za dobivanje jednokratne potpore:
članstvo u strukovnoj udruzi, započeto najkasnije do 1. ožujka 2020. godine
član se bavi umjetničkom djelatnošću najmanje 2 godine
član može dokazati prekid umjetničkih aktivnosti uslijed epidemije koronavirusa
član nije prethodno ostvario pomoć kroz mjere Vlade RH, kao niti Ministarstva kulture
član nije stalno zaposlen, redovni student ili umirovljenik
član je ostvario ukupne prihode temeljem umjetničke djelatnosti u 2019. godini u iznosu većem od 1.625 kn
član nije u 2019. godini ostvario ukupan dohodak veći od 200.000 kn

Način prijave
V
Pravo na isplatu jednokratne potpore članovima umjetničke strukovne udruge ostvaruje se na temelju ispunjenog propisanog obrasca zahtjeva koji podnositelj zahtjeva s priloženom dokumentacijom predaje umjetničkoj strukovnoj udruzi čiji je član. Ukoliko je podnositelj zahtjeva član više strukovnih udruga, zahtjev može predati samo jednoj udruzi.

VI
Zahtjevom za dodjelu jednokratne potpore utvrđuju se osnovni kriteriji za ostvarivanje prava na potporu: opći podaci, status, prihod od obavljanja umjetničke djelatnosti, ukupan dohodak te dokazi o utjecaju epidemije koronavirusa na obavljanje umjetničke djelatnosti, kao i stručni kriteriji koji obuhvaćaju specifičnosti svakog pojedinog područja umjetničkog stvaralaštva, a kojim članovi dokazuju da profesionalno obavljaju umjetničku djelatnost. Stručne kriterije prethodno usuglašene s Ministarstvom kulture, strukovna udruga objavljuje na svojoj mrežnoj stranici.

VII
Pristigle zahtjeve razmatraju i vrednuju nadležne strukovne udruge koje potom Ministarstvu kulture dostavljaju popis članova za koje je utvrđeno da ispunjavaju uvjete i kriterije za dobivanje jednokratne potpore. Ministarstvo kulture temeljem dostavljenog popisa te ispunjene prijavnice, sklapa sa strukovnom udrugom ugovor kojim se omogućuje dodjela sredstava na utvrđeni iznos.

VIII
Udruge će svojim članovima isplatiti jednokratnu potporu (sukladno mišljenju Ministarstva financija – https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=24365) te Ministarstvu kulture dostaviti dokaz o uplati za svakog člana. Strukovna udruga je dužna na svojim mrežnim stranicama objaviti popis članova s iznosom potpore koju su ostvarili putem ovog Javnog poziva.

IX
Iznosi pojedinačnih potpora ovisit će o ukupnom broju članova svih udruga koji će ispuniti uvjete za stjecanje jednokratne potpore, kao i o njihovom iskaznom prihodu ostvarenom od umjetničke djelatnosti u 2019. godini, pri čemu će viši iznos jednokratne potpore biti dodijeljen za prihod u 2019. godini iznad 19.500 kn, a niži za prihod ispod tog iznosa.

X
Prijavnica koju ispunjavaju strukovne udruge i obrazac zahtjeva (koji su strukovne udruge dužne dopuniti stručnim kriterijima) za dodjelu potpore koji ispunjavaju članovi udruge, bit će dostupni za preuzimanje na mrežnim stranicama Ministarstva kulture. Ispunjenu prijavnicu kao i dodatnu dokumentaciju (popis članova koji udovoljavaju propisane osnovne i stručne kriterije za dodjelu potpore) strukovna udruga dostavlja Ministarstvu kulture elektroničkom poštom na adresu potporeumjetnicima@min-kulture.hr.

Rok prijave
XI
Strukovne udruge na temelju čijih potvrda se ostvaruju porezne olakšice mogu predati svoje prijave od dana objave ovog Javnog poziva do zaključno 29. svibnja 2020. godine.

Tematski projekt Umjetnost i politika – POZIV

0

Pula, 5. 5. 2020.

POZIV

HDLU Istre poziva članove svih HDLU-ova u Hrvatskoj na sudjelovanje u selektiranom tematskom projektu „Politika u umjetnosti i umjetnost u politici“. UVJETI SUDJELOVANJA U PROJEKTU:
U projektu mogu sudjelovati članovi svih hrvatskih društava likovnih umjetnika u RH.
Kustos projekta selektirat će prijavljene radove. Izbor medija i veličina rada su slobodni, s tim da umjetnici moraju voditi računa o veličini galerijskog prostora HDLU-a Istre s obzirom na to da radovi koji zbog svojih dimenzija ne bi mogli biti izloženi, neće biti prihvaćeni.
• Prijavu, fotografije i opise radova autori moraju poslati do 19. 5. 2020. na e-mail adresu HDLU-a Istre hdlu.istre@inet.hr. • Odabir pristiglih radova izvršit će se do 22. 5. 2020., kada će autori bit obaviješteni o rezultatima izbora. • Izabrane radove autori moraju dostaviti u sjedište HDLU-a istre u Zagrebačkoj 4 do 29. 5. 2020. godine.
Izložba odabranih radova na predloženu temu projekta bit će postavljena u galeriji HDLUa Istre 5. 6. 2020. i bit će prezentirana javnosti putem online platformi HDLUa Istre.
Za sudjelovanje u projektu predviđena je kotizacija:
– za članove HDLU-a Istre 50,00 kuna – za članove drugih HDLU-ova u RH 100,00 kuna

PODACI ZA UPLATU KOTIZACIJE: Kotizacija se može uplatiti na račun HDLU-a prema sljedećim podacima: HDLU ISTRE Zagrebačka 4 52100 Pula IBAN: HR6624070001118016015 MODEL: HR00 POZIV NA BROJ: 2020 SVRHA: Uplata kotizacije za projekt Umjetnost i politika

NAPOMENA: Autori su dužni kopiju uplatnice priložiti prijavi.

Upravni odbor HDLU-a Istre

 

U MMC galeriji Grada Umaga izlažu članovi HDLU-a Istre

0

Poštovani,

sa zadovoljstvom vas pozivamo vas na otvorenje izložbe članova HDLU-a Istre u Umagu.

U petak, 28. 2. u prostoru MMC galerije Grada Umaga (Trg Marije i Line) otvara se grupna tematska izložba članova Hrvatskog društva likovnih umjetnika Istre (HDLU–a Istre).

Izlažu: Aleksandra BenčićEugen BorkovskyBarbara CetinaMarko ČlovekManuela DrkSlađan DragojevićIva FonovićTihana KarlovićDavor KlimanBranko Kolarić, Silvana KonjevodaLovorka Lukani i Karlo Paliska.

Tekst predgovora izložbe i fotografije radova nalazi se u prilogu.

Izložba je otvorena u MMC galeriji Grada Umaga od 28. 2. do 17. 3. 2020.

 

Radno vrijeme MMC galerije Grada Umaga:

NED – PON: zatvoreno / chiuso
SRI, PET, SUB: 10-13
UTO, ČET: 17-19

S poštovanjem,

HDLU Istre – Tajništvo
m: 098 46 47 41 / t: 052 214 408
Zagrebačka 4 i 6, 52100 Pula

www.hdluistre.hr

GODIŠNJI PROGRAM HDLU-a ISTRE 2020.

0

REVIDIRAN GODIŠNJI PROGRAM HDLU-a ISTRE ZA 2020.

 

Terminski plan realizacije Godišnjeg programa HDLU-a Istre:

 

  1. Selektirani tematski projekt „Umjetnost i politika“                  5. 6. 20. 7.
  2. Tematski projekt „Ljeto“                                                        24. 7. 30. 8.
  3. Selektirani tematski projekt „Crni Labud“                                 4. 9. 9. 10.
  4. Samostalna izložba Dražena Turkovića                           12. 10. 15. 11.
  5. Selektirani tematski projekt „Tijek i mijena“                        18. 11. 18. 12.
  6. Godišnja revijalna izložba članova HDLU-a Istre      21. 12. 21. 1. 2021.

Sve izložbe otvaraju se u 19 sati.

Prema pravilniku o izlagačkoj djelatnosti, HDLU Istre može, prema potrebi,
izvršiti izmjene u programu.

O svim eventualnim promjenama HDLU Istre obavijestit će pravovremeno.

POZIV – SELEKTIRANI TEMATSKI PROJEKT “UMJETNOST I POLITIKA”

0

HDLU Istre poziva članove svih HDLU-ova u Hrvatskoj na sudjelovanje u selektiranom tematskom projektu „Umjetnost i politika“.

UVJETI SUDJELOVANJA U PROJEKTU:

U projektu mogu sudjelovati članovi svih hrvatskih društava likovnih umjetnika u RH.

Umjetnički savjet HDLU-a Istre selektirat će prijavljene radove. Izbor medija i veličina rada su slobodni, no autori moraju voditi računa o veličini galerijskog prostora HDLU-a Istre s obzirom na to da radovi koji zbog svojih dimenzija ne bi mogli biti izloženi, Umjetnički savjet neće prihvatiti. Maksimalna veličina radova je 150 x 150 cm.

  • prijavu, fotografije i opise radova autori moraju poslati do 6. 4. 2020. na e-mail adresu hdlu.istre@inet.hr • odabir pristiglih radova izvršit će se do 10. 4. 2020., kada će autori biti obaviješteni o rezultatima izbora
  • izabrane radove autori moraju dostaviti u sjedište HDLU-a Istre u Zagrebačkoj 4 u Puli do 20. 4. 2020. godine.

Izložba odabranih radova na predloženu temu projekta bit će otvorena 23. 4. 2020. i trajat će do 12. 5. 2020.

O svim detaljima vezano za novčane i druge nagrade HDLU Istre će obavijestiti nakon utvrđivanja godišnjeg proračuna, tj. nakon dobivanja odluka o dodjeli financijske potpore Grada Pule i Istarske Županije.

Za sudjelovanje u projektu predviđena je kotizacija:

  • za članove HDLU-a Istre 50,00 kuna
  • za članove drugih HDLU-ova u RH 100,00 kuna

 

PODACI ZA UPLATU KOTIZACIJE: HDLU ISTRE Zagrebačka 4 i 6 52100 Pula IBAN: HR6624070001118016015 MODEL: HR00 POZIV NA BROJ: 2019 SVRHA: UPLATA KOTIZACIJE 

Autori su dužni kopiju uplatnice priložiti prijavi!

Upravni odbor HDLU-a Istre

PETAR DUGANDŽIĆ I RADOSLAV PUTNIK U GALERIJI FONTICUS U GROŽNJANU

0

U Gradskoj galeriji Fonticus u Grožnjanu predstavljene su u subotu, 23. studenog dvije samostalne izložbene prezentacije, a stručni komentar o autorima Petru Dugandžiću i Radoslavu Putniku iznio je posjetiteljima otvorenja kustos Eugen Borkovsky.

Petar Dugandžić predstavlja šesti nastavak svoje serije samostalnih izložbenih prezentacija nazvanih “Izgubljeni miraz” koje svake godine održava na različitim mjestima na 23. dan 11. mjeseca. Ona nosi naziv KRLETKA / Izgubljeni Miraz 6 te postavlja pitanja: Jesmo li ukliješteni, upakirani, zarobljeni na ovoj kugli zemaljskoj? Ovoga puta autor uz performans, umjesto slika, nudi Polaroid fotografije sa svog nedavnog putovanja u Tajland, približavajući svim elementima postava svoje iskustvo boravka u toj dalekoj zemlji. Njegov je ples u kavezu dimenzija cca 220 sa 250 centimetra, kojeg je načinio od bambusa, odraz jedne nježne duše u surovom svijetu prepunom ograničenja, a podržan je video projekcijom na zidu galerije kao duhovnim resursom. Nasuprot tome, instant fotografije okrenute na poleđinu i papirnati podsjetnik na nedavna neugodna iskustva upotpunjuju ovaj postav. Umjetnik ne skriva čestice na koje je njegov svijet podijeljen, ali ih pokušava ponovno dovesti u red. Oni koji nisu uspjeli vidjeti performans, mogu vidjeti snimak na nekoj od društvenih mreže, jer su mnogi od posjetitelja snimili ovaj događaj.

Borkovsky tumači da autor predstavlja znakovit, eklektičkim sadržajem ispunjen/okružen kavez koji asocira neslobodu: zatvore, azile, izolaciju, a simbolično, uz krletku, predstavlja dokumentarne fotografije s puta. “Krletka ovdje ima otvorena vrata, pa autor, kasnije promatrač, u nju može ući ili iz nje izaći, prema osobnoj volji. Pitanje pojma, značenja, ali i osjećaja slobode, ovdje je dovedeno do upita. Ograde, mreže, opkopi, rovovi, neprirodne granice odlučuju o našem mogućem kretanju ili nas blokiraju. Umjetne tvorevine brane radoznalost i avanturizam, ali i potrebu za prelaskom nekog teritorija, a ograničavanje se najviše očituje najnemoćnijima i najsiromašnijima. Elementi ovog rada nude slojevito iščitavanje. Pred nama je mnogo znakova: kavez, instant fotografije, bambus, špaga, pokret, maska. Oni mogu biti doživljeni kao narativi, ali i mistični znakovni sistem. Autor ovo iskustvo primjenjuje na intimiziran rad, aktivnu komunikaciju s materijalima, sredstvima i pokretom koji u izvedbi unutar postava, inicira kod promatrača uživljavanje. Tijekom performativnog dijela ovog projekta, autor, u obliku ezoterijskog bića, ujedinjuje proživljenu prošlost, sadašnjost izvedbenog trenutka i moguću, željenu, ali uvijek nepredvidljivu budućnost. Autor postavlja pitanje: kad izađemo iz krletke, postajemo li slobodni u nekom još većem, prikrivenom ograničenju sloboda? “

Petar Dugandžić / Rainbow23, rođen je 1990. u Čapljini (Radišići), BiH. Kroz oblikovanje dotiče raznovrsne medije iskaza: modeling, dizajn, pokret, gluma, performans, slikanje, a njegovi nastupi, izvedbe, projekti mnogobrojni su i često spontani, nenajavljeni. Autor je najveće čestitke na svijetu (100m) naslikane povodom ulaska Hrvatske u EU, prezentirane u Zagrebu, tijekom prosinca 2013. godine. Najbrojnije plesne i glumačke izvedbe u RH, realizirao je s organizacijom „Istra Inspirit“  i plesne skupine „Roxanne“ iz Rovinja. Slikarskim radovima predstavio se na pet samostalnih izložbi konceptualnog karaktera.

Izložba slika Radoslava Putnika je, kako autor sam kaže, skoro jedna mala retrospektiva koja se sastoji od dvadeset slika u boji naslikanih raznim tehnikama i različitih dimenzija, pretežno minimalističkog stila kojima kroz apstrakciju ili figurativnost oponaša svijet oko sebe ako je on vedar, a stvara ga ako nije. Ova izložba je realizirana uz pomoć sredstava Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske te financijsku potporu Grada Umaga, a u ime Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore “Bujština” posjetitelje je pozdravila njegova predsjednica Milanka Marić.

Radoslav Putnik predstavlja seriju slikarskih radova nazvanu Prostori nemira, a autorovo istraživanje kreće u dva smjera: u asocijativnom smjeru, igri fragmenata scena koje podražavaju realne oblike te u smjeru apstraktnih kompozicija koje odražavaju stanje igrača, dok narativnost nije zanemarena. Kustos kaže da se neki radovi nude kao ilustracije mogućnosti unutar idealističkih, lirskih ideja, a neke kao iskaze osobnog stanja. “Gledajući radove uočavaju se dvije stvari: autorova fascinacija prirodom i ushit spoznaje ideje titravog, fraktalnog univerzuma. Radoslava privlače elementi prostornosti: voda i zrak, te svjetlosni fenomeni njihove fluidnosti. On uspijeva zabilježiti bogato svjetlo služeći se slikarskim postupcima, različitim intenzitetima/kvalitetama kolora. Na seriji manjih radova, svoj energetski naboj iskazuje oblikovanjem čistim slikarskim elementima, bojom, linijom, rasterom. Na svim radovima zabilježeno je kretanje elemenata. Takve trenutke nije lako osmisliti niti bilježiti, podrediti tehnici, materijalizirati, a još je teže ideju tijeka pretvoriti u trenutak sadržaja slike. Na razmeđi eksperimenta i procesualnim postupcima, autor otvara područje suočavanja s efemernom realnošću. Likovna, ali i sve ostale umjetnosti imaju u sebi ugrađen komunikacijski segment, bez obzira na to je li riječ o monologu ili ponuđenom dijalogu. Izloženi radovi, njihovi osmišljeni oblici, logični ili manje logični detalji postaju ideogrami. Svako izlaženje pred publiku javni je čin autorove ponude osobnih stanja ponuđen na iščitavanja.”
Radoslav Putnik, dr. med. vet, rođen je 1950. godine. Slikarstvom se bavi od 1975. godine. Likovnim tehnikama ovladao je učeći od dvoje akademskih slikara / profesora, Ksenije Ilijević i Stojana Trumića. Sudjelovao je na brojnim zajedničkim izložbama te priredio nekoliko samostalnih prezentacija. Redovno učestvuje na mnogobrojnim Ex temporima u Hrvatskoj, Italiji, Sloveniji, Austriji i Njemačkoj. Učestvovao je slikarskim kolonijama u Italiji, Sloveniji, Mađarskoj i Srbiji. Dobitnik je više nagrada i pohvala u Italiji, Sloveniji i Hrvatskoj. Njegovi radovi krase mnoge privatne kolekcije ljubitelja umjetnosti u zemlji i inozemstvu. Živi i radi u Puli.

Tekst Marko ŠORGO  i Lidija KUHAR

Fotografije Lidija KUHAR

OTVOREN NOVI IZLOŽBENI PROSTOR HRVATSKOG DRUŠTVA LIKOVNIH UMJETNIKA ISTRE

0

Novi izložbeni prostor Hrvatskog društva likovnih umjetnika Istre svečano je predstavljen na otvorenju Revijalne izložbe članova u subotu, 12. listopada na pulskoj adresi Zagrebačka 4 i 6.

Nakon uvodnih i pozdravnih riječi predsjednika HDLU-a Istre Milana Marina i gradonačelnika Pule Borisa Miletića program je nastavljen u slavljeničkom tonu rezanjem torte i zdravicom.

Revijalna izložba članova HDLU-a Istre svake godine okupi brojnu publiku, mahom satkanu od autora koji izlažu svoja djela i njihovih prijatelja te drugih znatiželjnika. Prilika je to da se dobije uvid u recentnu umjetničku produkciju te nove radove i izražajna istraživanja istarskih likovnjaka, no ovogodišnja „Revijalka“ bila je ujedno i „probna vožnja“ za novi prostor udruge koji se pokazao vrlo dobrim i dovoljno prostranim i za ovako opširne izložbe.

Revijalna izložba članova HDLU-a istre ostaje otvorena do 31. listopada.

Tekst i fotografije Boris VINCEK

Trava je još uvijek zelena

0

Suvremeni trenutak zahtijeva budnost, prepoznavanje važnog, onog što neumitno određuje
pravac kojim idemo. Usmjeriti pažnju, usredotočiti se na ono bitno iz naše pojavnosti,
oduvijek je bio imperativ umjetničke prakse. Kao što Jaspers Johns kaže, Vidjeti nešto jasno, predstavlja već puno toga jer mi ništa jasno ne vidimo.

Projektni zadatak je zapravo kako umjetnik vidi svijet današnjice. Sa svim proturječjima, savršenostima i nesavršenostima, u okviru vlastitog habitusa kao i u globalnim razmjerima.

Dionici smo političkog uređenja koje je postalo gotovo univerzalni okvir na našem planetu. Demokracija, taj toliko isprani i ofucanitermin koji nema više ništa zajedničko sa svojim imanentnim značenjem i koji kao maska služi za prikrivanje dubokih poremećaja u strukturi društvenih odnosa, nametljivo traži odgovor na pitanja o sadašnjosti i budućnosti. Naš je planet jedinstven i prekrasan.

Niti jedandjelić na njemu nije takav da ne pobuđuje ushit. Od jedva vidljivog zrnca prašine ili hrpice smeća do ogromnih oceanskih prostranstava oko koje vidi može pronaći sublimnu ljepotu i savršenost našeg svijeta, jedinog koji imamo.

Briga, čija permanentna prisutnost, prema Martinu Heideggeru, definira tubitak (ljudski bitak), u sebi sadrži, između ostalog, dužnost i odgovornost čovjeka prema Zemlji, mjestu u Univerzumu na kojem jedinom za sada možemo opstati kao vrsta.

Kako razumjeti ili opravdati da je trenutno na našem planetu toliko eksploziva da bi ga se moglo stotinama puta raznijeti u najsitnije djeliće, kao da zapravo nije previše da se to dogodi samo jednom.

Umjetnost nije katalitična sila koja bi mogla promijeniti svijet da bude bolji i pravedniji, ali
umjetnost koja u svojoj suštini uvijek apostrofira život katkad je životnija i od samog života, ona nas u ovom svijetu spavača drži budnima i upućuje nas prema onome čemu zapravo i služi, najvišem dobru, da budemo ljudi u onakvom svjetlu koje zavrjeđujemo ili tek trebamo zavrijediti.

Milan Marin

Ima li umjetnosti nakon interneta?

0

U Galeriji Hrvatskog društva likovnih umjetnika Istre izloženi su radovi 27 umjetnika i umjetnica, no ne radi se o nekoj blagdanskoj izložbi, već su oni tu kako bi odgovorili na pitanje “Ima li umjetnosti nakon interneta?”.

To pitanje postavila je Iva Gašparić i prilično zanimljive odgovore dobila kroz slike, skulpture, video, ali i kroz riječ, napisane odgovore koji prate većinu radova, tako da su ovaj put autori objasnili što su htjeli reći odnosno pokazati.

Neke od tih objašnjenja treba pročitati više puta, no neka su kristalno jasna poput obrazloženja Milana Marina. On piše: “Sve je, pa tako i umjetnost, u kretanju i promjeni. Opstanak umjetnosti nije upitan”.

Još direktniji je Fulvio Juričić koji je na bijelom slikarskom platnu samo napisao “IMA”, a i većina odgovora završava pozitivno, premda se do tog zaključka dolazi na različite načine.

– To je tema koja me muči još od fakulteta, dobrih 20 godina, jer se tada pojavio internet u mom životu. Tada sam primijetila da neću biti novi Picasso a vjerojatno smo svi mi shvatili da, što više uzimamo informacija, da nismo toliko jedinstveni kao što smo mislili.

Sada je tu ona dvostruka oštrica gdje ne znamo da li da nastavimo dalje i da se borimo s vjetrenjačama ili da jednostavno odustanemo od svega, ali to bi bilo jako loše, rekla je Gašparić otvarajući izložbu uz predsjednika HDLU-a Istre Milana Marina.

Najčitaniji članci

22 haikua – zvuk tišine

22 HAIKUA – ZVUK TIŠINE/22 HAIKU – SOUND OF SILENCE Jednokanalna DVD projekcija sa zvukom, različitih dimenzija, 10:00, loop Galerija Anex „Ono što se ne može izreći...