S iznimnim zadovoljstvom najavljujemo prvu izložbu u sklopu programa HDLUa Istre za 2026. godinu, i to samostalne izložbe autora:
Tomislava Brajnovića pod naslovom “Ljepota istine”
Otvorenje izložbe je u petak, 9. siječnja, u 19 sati u galeriji HDLUa Istre, Zagrebačka 4, Pula.
Izložba se može pogledati do 4. veljače 2026.
Katalog izložbe Tomislav Brajnović – Ljepota istine
Ljepota istine
Prije desetak godina počeo sam osvješćivati promjenu okruženja ili konteksta u kojem nastaje umjetnost. Proglasio sam se ‘čovjekom s iskustvom umjetnika’ da bih naglasio nužnost šireg odgovora od onog umjetničkog, pogotovo u situaciji kad je ‘odgovor’ ‘pitanje’ kojemu konačno značenje daje publika.
Kretao sam se u smjeru teksta i slike kao teksta, davši prednost sadržaju, onome ‘što je umjetnik želio reći’, izgovarajući to direktno bez posrednika, sa što manje rebusa, impliciranja i ‘skrivanja’ iza medija.
Zajedničko većini izloženih radova jest što se u nekom obliku pojavljuje tekst, pisanom, lijevanom, utisnutom, sprejanom ili unutar fotografije, videa, audia. ‘Leitmotiv’ predstavlja rad u kojem je u olovo utisnuta moja Facebook adresa, upućujući na (subverzivnu) aktivnost korištenja te društvene platforme, javnog prostora koji omogućuje djelovanje u realnom vremenu. Učinio mi se zanimljivim taj prijevod digitalnog, nematerijalnog prostora u formu, teško, materijalno olovo.
Jer uvjerenja sam da se relevantna umjetnost, da budem precizniji, relevantan govor danas zbiva u vremenu.
Naknadno izlaganje radova u za to namijenjenim prostorima najčešće je van konteksta u kojem su nastajali, osim ako nisu anticipacija vremena, čemu sam ja svojim radom težio, jer uočio sam nezaustavljive procese koji možda u trenutku kad sam ih isticao nisu svima izgledali radikalnima, suštinskima.
Ideja je da se izloženi radovi čitaju u zbroju, kao tekst koji ima zaključak, ishod, poantu.
Pitanje etike i estetike je ponovno aktualizirano, kao da se zbiva proces istovjetan onome u društvenim kretanjima, politici, prizivanje povratka ‘izgubljenim ili napuštenim vrijednostima’, ‘kanonima’, nakon globalizirane suvremenosti. Kao da kriza umjetnosti proizlazi iz kustoski programiranih tema, didaktičkih radova i izložbi, a ne iz suštinske krize istine koja se onda reflektira na područje ljudskog duha koji uključuje i umjetnost.
Snažno se kroz sve te radove provlači i spoznaja, svijest da umjetna inteligencija (AI) preuzima narativ (u ratu narativa) nudeći sintetizirani, ‘objektivni’ odgovor koji sve više reducira istraživanje i donošenje vlastitog zaključka, što direktno utječe na umjetnost i ukidanje njezine relevantnosti
u odnosu na zbivanja. Na tom tragu nastao je manifest Smrt publike (2018.) koji progovara o izjednačavanju onoga koji izvodi i onoga koji ‘gleda’ jer su oboje ugroženi, oboje su u mediju, medijska vijest.
Uz objekte, printeve, audio i videoradove na izložbi se pojavljuju i boce vina s originalnim etiketama pod nazivom Reset koji upućuje na nužnost ‘resetiranja’ povijesti i svih s njom povezanih pojmova, ali i dogmi. Zanimljivost tih etiketa i vina je što ih je proizveo ‘čovjek s iskustvom umjetnika’ proširivši time područje djelovanja. Uz Reset tu je i boca crnog vina pod nazivom Armagedon 7.0 koje je napravljeno od grožđa koje raste na Golom Brdu u blizini umjetničkog studija. Na etiketu tog vina sam u jednom trenutku dodao točku i nulu referirajući se na numeraciju ‘digitalnih’ programa i modela, netko me je tada pitao koliko će ‘godina’ tog vina ukupno biti, rekao sam 7.
Mogu zaključiti da su izloženi radovi manje ‘umjetnički’ u smislu ‘postavljanja pitanja’ u duhu eseja Smrt autora Rolanda Barthesa iz 1967. godine koji na neki način definira paradigmu suvremenosti, a više ‘didaktički’ u smislu preuzimanja autorstva, davanja jasnog odgovora, poruke kao radikalnog medija i njezine eksplicitnosti koja je u sukobu s navedenom suvremenom umjetničkom paradigmom.
Tomislav Brajnović
Kratka biografija:
Rođen je 1965. godine u Zagrebu. Prvu godinu Likovne akademije završio je na KABK u Den Haagu. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1999. u klasi prof. Đure Sedera. 2003. završio je MA Fine Art na Central St Martins College of Art & Design u Londonu. Izložbama Puzajući Armagedon i Direct Link te radovima Smrt publike i Rat nije prirodno stanje čovječanstva radi zaokret u kojem se proglašava ‘čovjekom s iskustvom umjetnika’ kao reakcije na promjenu umjetničke paradigme eksponencijalnim rastom umjetne inteligencije koja kreira simulaciju stvarnosti utječući na premise koje oblikuju subjektivnost.
Djeluje ‘u vremenu’ naglašavajući nužnost aktivnosti na društvenim mrežama, prvenstveno Facebooku.
www.brajnovic.com